Akti komore

Na osnovu članka 155. i 153./stavak 2., a u svezi sa člankom 152. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (¨Službene novine Federacije BIH¨, od 13.12.1997. godine, broj: 29/97) i Odluke o osnivanju Međukantonalne farmaceutske komore, broj: 01-1/99 od 30.01.1999. godine, Skupština Međukantonalne farmaceutske komore, donosi

STATUT
(Izmijenjeni i prečišćeni tekst)

I – OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim Statutom uređuje se način organiziranja Međukantonalne farmaceutske komore (u daljem tekstu: Komora), naziv i sjedište Komore, organizacija i djelatnost Komore, prava, obaveze i odgovornosti članova Komore, nadzor nad radom članova Komore i druga pitanja od značaja za Komoru.

Članak 2.
Komora iz članka 2. ovog Statuta je strukovno udruženje magistara farmacije sa teritorija kantona Sarajevo, Tuzlanskog kantona, Zeničko – Dobojskog kantona, Unsko – Sanskog kantona, Goraždanskog kantona (nekadašnji Gornje – Podrinjski kanton), Posavskog kantona (naknadno priključen), i Srednje – Bosanskog kantona, a koja je osnovana na temelju Odluke o osnivanju Međukantonalne farmaceutske komore, broj: 01-1/99 od 30. januara 1999. godine.
Magistri farmacije osnovali su Komoru iz stavka 1. ovog članka radi očuvanja i zaštite interesa farmaceutske profesije, zadovoljavanja stručnih i ličnih potreba i organiziranog nastupa magistara farmacije i pravnih subjekata farmaceutske djelatnosti prema nadležnim državnim i drugim organima, zdravstvenim ustanovama, proizvođačima i dobavljačima u oblasti farmaceutike, odnosno drugim pravnim subjektima, kao i radi zadovoljavanja drugih potreba od značaja za ovu profesiju.

II – NAZIV I SJEDIŠTE

Članak 3.
Komora djeluje i posluje pod nazivom: Međukantonalna farmaceutska komora.
Sjedište Komore je u Sarajevu, ulica Topal Osman Paše 18 A.
Komora ima svojstvo pravnog lica i upisana je u sudski registar kod Kantonalnog suda upisa u Sarajevu.
Članak 4.
Komora ima pečat.
Pečat Komore je okruglog oblika, promjera 50x25 mm u kome je koncentričnim krugovima upisan tekst :¨Međukantonalna farmaceutska komora Sarajevo¨, kao i broj pečata.
U sredini pečata je stilizovan znak Komore koji čini standardnu oznaku farmaceutske djelatnosti, i to: zmija i čaša.
Kantonalne komore imaju faksimil četvrtastog oblika, promjera max. 47x18 mm u čijem okviru je uisan tekst: ¨Međukatonalna farmaceutska komora – Kantonalna komora___________ kantona.
Odluku o broju pečata, načinu upotrebe i čuvanja donosi Predsjednik Komore.

III – ČLANSTVO U KOMORI

Članak 5.
Članstvo u Komori obavezno je za sve magistre farmacije, državljane Bosne i Hercegovine sa teritorije kantona Federacije Bosne i Hercegovine, potpisnika Odluke o osnivanju Komore.
Članak 6.
Komora vodi registar svojih članova, koji predstavlja javnu knjigu i čuva se u Komori.
U Registar članova Komore upisuju se za magistre farmacije – fizička lica: ime i prezime, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, datum upisa u Registar, broj i datum rješenja o upisu i odobrenje za rad, dan položene svečane izjave, promjene nastale tokom članstva, brisanje iz Registra i razlog brisanja, podaci o funkcija u organima Komore.

Članak 7.
Članovi Komore imaju pravo:
 da biraju i da budu birani u organe Komore;
 na usluge koje komora obavlja u okviru svoje djelatnosti;
 na prisustvo i saradnju na organizovanim strukovnim susretima, seminarima, kongresima i drugim oblicima stručnog usavršavanja koje organizira Komora;
 na interesno organiziranje u sekcije;
 druga prava koja proizilaze iz akata Komore i zaključaka organa Komore.

Članak 8.
Obaveze članova Komore su:
 poštivanje i provođenje akata Komore, odluka i zključaka njenih organa;
 uplata učlanjenja (pristupnina) i uredno plaćanje članarine na način i u skladu sa odlukom Skupštine Komore;
 uredno dostavljanje svih podataka potrebnih za rad Komore, saglasno zaključcima nadležnih organa Komore;
 da dostave informacije organima Komore, a koje ukazuju na nepravilnosti u radu članova Komore koje bitno utječu na farmaceutsku djelatnost.

Članak 9.
Članstvo u Komori prestaje:
 oduzimanjem odobrenja za samostalan rad – licence, u skladu sa Člankom 10./stavci 6. i 7. Statuta Komore;
 ne plaćanjem članarine šest (6) mjeseci;
 odlukom Suda Časti;
 teškim kršenjem farmaceutske etike i deontologije;
 ukoliko je izrečena pravomoćna sudska presuda kojom se lice (magistar farmacije) osuđuje na kaznu zatvora u trajanju duže od šest (6) mjeseci, ili je izrečena mjera sigurnosti, a posebice mjera sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, za vrijeme izrečene kazne, odnosno mjere;
 zloupotrebom svog (službenog) položaja;
 smrću člana Komore.

IV – DJELATNOSTI KOMORE

Članak 10.
Komora vrši slijedeće poslove:
1. vodi registar svojih članova,
2. prati i nadzire provedbu pravila Kodeksa farmaceutske etike i deontologije i poduzima odgovarajuće mjere u slučaju njegovog kršenja;
3. daje mišljenje na cijenu zdravstvenih usluga za privatne apoteke, a koje nemaju zaključen ugovor sa nadležnim kantonalnim zavodom zdravstvenog osiguranja;
4. utvrđuje minimalnu odnosno maksimalnu maržu za formiranje maloprodajnih cijena lijekova po ugovoru sa kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja, odnosno minimalnu maržu maloprodajnih cijena iz komercijalnog programa;
5. zastupa interese svojih članova kod sklapanja ugovora sa kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja, kao i drugim osiguravajućim zavodima;
6. utvrđuje postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalan rad kao i dobnu granicu do koje se odobrenje za samostalan rad obnavlja, te uvjete pod kojima se razmatra obnavljanje odobrenja;
7. utvrđuje način i postupak izdavanja odonosno oduzimanja dozvole za samostalan rad, u smislu članka 107. i 108. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (¨Službene novine Federacije BIH¨, od 13.12.1997. godine, broj: 29/97);
8. sudjeluje pri utvrđivanju standarda i normativa farmaceutske djelatnosti;
9. prati način obavljanja pripravničkog staža zdravstvenih radnika farmaceutske struke, kao i permanentno stručno usavršavanje i specijalizacije farmacije, te predlaže mjere za njihovo unapređenje;
10. učestvuje u pripremi zakonskih i drugih propisa koji se odnose na farmaceutsku djelatnost, proizvodnju i promet lijekovima;
11. daje mišljenja za rad zdravstvenih radnika farmaceutske struke izvan punog radnog vremena;
12. dostavlja izvještaje nadležnim organima i ustanovama, kao i mišljenja i prijedloge o proizvodnji, snabdijevanju lijekovima, izdavanju lijekova, uređenju apoteka, odgoju i osposobljavanju farmaceutskih radnika i o drugim pitanjima koja se odnose na farmaceutsku djelatnost;
13. utvrđuje kriterije za mrežu apoteka, ogranaka i depoa, što će biti regulirano posebnim pravilnikom – pravilnicima;
14. učestvuje u pregovorima prilikom sklapanja kolektivnog ugovora o zapošljavanju, između poslodavca i sindikata;
15. provodi stručni nadzor u oblasti farmaceutske djelatnosti uz predlaganje odgovarajućih mjera za poboljšanje ove djelatnosti;
16. može formirati fondove za pomoć svojim članovima kao i za organizirano finansiranje pripravničkog staža magistara farmacije;
17. vodi evidenciju propisa koje se odnose na farmaceutsku djelatnost, te predlaže izmjene i dopune istih, saglasno interesima farmaceutske djelatnosti;
18. vrši izdavačku djelatnost za izdavanje stručnih publikacija, glasila Komore kao i drugih informativnih publikacija;
19. organizira susrete, seminare i druge oblike stručnog usavršavanja;
20. vrši i druge poslove saglasno zakonskim propisima i aktima Komore.

V - IZDAVANJE ODOBRENJA ZA SAMOSTALAN RAD MAGISTARA FARMACIJE – LICENCA

Članak 11.
Komora izdaje licencu magistru farmacije nakon primitka zahtjeva, te kopije diplome o završenom farmaceutskom fakultetu i položenom stručnom ispitu.

Članak 12.
Licencom, magistar farmacije stiče pravo da samostalno obavlja poslove u svojoj struci.

Članak 13.
Radi dobijanja licence, magistar farmacije predsjedniku Komore dostavlja slijedeće:
 zahtjev;
 potvrdu Kantonalne komore kojoj magistar farmacije pripada;
 potvrdu mjesta prebivališta izdatu od strane nadležnog organa;
 uvjerenje o državljanstvu Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Bosne i Hercegovine ili ovjerenu kopiju;
 uvjerenje o položenom stručnom ispitu ili ovjerenu kopiju.
U slučaju sticanja zvanja magistar farmacije na Farmaceutskom fakultetu izvan prostora Bosne i Hercegovine, a nakon 1992. godine, potrebno je dostaviti i:
 uvjerenje o izvršenoj u nostrifikaciji ili ovjerenu kopiju.

Članak 14.
Licenca sadrži osobne/lične podatke magistra farmacije, datum izdavanja i datum isteka licence.

Članak 15.
Licenca, magistru farmacije, se izdaje na period od pet (5) godina.
Komora, najkasnije 90 dana prije isteka roka važenja licence izvještava magistra farmacije o obavezi obnavljanja iste.
Članak 16.
Postupak produženja licence magistra farmacije provodi se vrednovanjem stručnog usavršavanja.
Stručno usavršavanje i provjera stručnosti magistra farmacije regulisani su posebnim Pravilnikom o oblicima, postupcima i rokovima stručnog usavršavanja i provjere stručnosti magistra farmacije, koji donosi Komora.

Članak 17.
Magistar farmacije koji nije, a u skladu da Pravilnikom o oblicima, postupcima i rokovima stručnog usavršavanja i provjere stručnosti magistra farmacije, u pet (5) godina skupio potreban broj bodova ne može dobiti produženje licence dok ne skupi odgovarajući broj bodova kroz dodatno usavršavanje.

VI – ODUZIMANJE ODOBRENJA ZA SAMOSTALAN RAD – LICENCE

Članak 18.
Oduzimanje licence može biti privremeno i trajno.
Licenca se privremeno oduzima na period do godinu dana, odnosno dok traju razlozi na osnovu koji je licenca oduzeta.

Članak 19.
Licenca se oduzima privremeno:
 ako magistar farmacije izvan punog radnog vremena obavlja poslove u suprotnosti sa odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (¨Službene novine Federacije BIH¨, od 13.12.1997. godine, broj: 29/97);
 ako je magistru farmacije Sud Časti izrekao sankciju u skladu sa člankom 39./alineje 4. i 6. Poslovnika o radu Suda Časti;
 ako magistar farmacije bude pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora duže od šest (6) mjeseci, ili bude izrečena mjera sigurnosti, a posebice mjera sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti;
 ako dođe do težih povreda obavljanja farmaceutske djelatnosti i narušavanja ugleda farmaceutske profesije;
 zloupotrebom svog (službenog) položaja;
 ako se očigledno nesavjesno i neodgovorno obavljaju izborne funkcije, odnosno funkcije na koje je imenovan/a u organima Komore;
 Ako se ne ponaša u skladu sa Kodeksom farmaceutske etike i deontologije, odnosno svako kršenje Kodeksa farmaceutske etike i deontologije koje bi moglo ili je uzrokovalo nastupanje posljedica za druge (pacijente, članove,...);
 u slučaju grubog narušavanja ugleda Komore;
 ako iz neopravdanih razloga ne plaća članarinu šest (6) mjeseci i duže.

Članak 20.
Licenca se oduzima trajno:
 ako se utvrdi da magistar farmacije svojim radom ugrožava život i zdravlje pacijenata;
 ako je magistru farmacije Sud Časti izrekao sankciju u skladu sa člankom 39./alineja 5. Poslovnika o radu Suda Časti;
 ako magistar farmacije bude pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora duže od šest (6) mjeseci, ili bude izrečena mjera sigurnosti, a posebice mjera sigurnosti zabrane vršenja poziva, sjelatnosti i dužnosti;
 ako dođe do izričito teških povreda obavljanja farmaceutske djelatnosti i narušavanja ugleda farmaceutske profesije;
 izričito grubim kršenjem Kodeksa farmaceutske etike i deontologije, odnosno svako kršenje Kodeksa farmaceutske etike i deontologije koje bi moglo ili je uzrokovalo nastupanje izrazito teških posljedica za druge (pacijente, članove,...);
 zloupotrebom svog (službenog) položaja;
 u slučaju izričito grubog narušavanja ugleda Komore.

Članak 21.
Bliži uslovi o postupku izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za
samostalan rad – licence magistara farmacije regulisani su posebnim Pravilnikom.

VII – UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA KOMORE

Članak 22.
U cilju efikasnijeg obavljanja stručnih poslova, odnosno efikasnije zaštite interesa njenih članova, Komora djeluje kao jedinstena cjelina na teritoriji kantona iz Odluke o osnivanju Međukantonalne farmaceutske komore.
Poslove iz svoje nadležnosti Komora obavlja u kantonalnim komorama koje se organiziraju ta teritoriju kantona na kojem ima najmanje petnaest (15) magistara farmacije.

Članak 23.
Za teritoriju kantona formiraju se kantonalne komore, gdje se obavljaju poslovi i zadaci iz djelatnosti Komore, utvrđeni člankom 10. ovog Satuta.

Članak 24.
U kantonima u kojima nije zadovoljen broj magistara farmacije u smislu članka 22./stavak 2. ovog Statuta, formira sa kantonalna komora zajedno sa najbližim kantonom u cilju efikasnijeg obavljanja poslova iz djelatnosti Komore.
Kantonalne komore nemaju status pravnog lica.
Skupština Komore donosi odluku kojom utvrđuje poslove i zadatke koji se neposredno obavljaju u okviru kantonalnih komora, kao i način njihovog finansiranja.

Članak 25.
Kantonalne komore imaju svoju Skupštinu, predsjednika i izvršne organe.
Rad organa i tijela iz prethodnog stavka, obavlja se u skladu sa normativnim aktima Komore.

VIII – POSLOVI KANTONALNIH KOMORA

Članak 26.
Za teritoriju kantona, u kantonalnim komorama obavljaju se slijedeći poslovi:
1. priprema, obrada i dostava podataka za Registar članova Komore;
2. prati i nadzire provedbu pravila Kodeksa farmaceutske etike i deontologije, te predlaže odgovarajuće mjere u slučaju njihovog kršenja;
3. pokreće inicijativu za izdavanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad – licence;
4. prati način obavljanja pripravničkog staža na svom području;
5. zastupa interese svojih članova kod sklapanja ugovora sa kantonalnim Zavodom zdravstvenog osiguranja kao i drugim osiguravajućim društvima;
6. daje mišljenje na cijenu zdravstvenih usluga za privatne apoteke, a koje nemaju zaključen ugovor sa kantonalnim Zavodom zdravstvenog osiguranja;
7. daju mišljenje za rad magistara farmacije izvan punog radnog vremena;
8. utvrđuje kriterije za mrežu apoteke, ogranaka i deopa apoteka, što se reguliše posebnim Pravilnikom;
9. organizira susrete, seminare, simpozije i druge oblike stručnog usavršavanja;
10. inicira izmjene i dopune, odnosno donošenje propisa iz oblasti farmaceutske djelatnosti;
11. daje mišljenja nadležnom ministru zdravstva o opravdanosti izdavanja, produženja ili oduzimanja odobrenja za obavljanje poslova privatne prakse, te početka i prestanka rada zdravstvenih ustanova farmaceutske djelatnosti, uzimajući u obzir utvrđenu mrežu zdravstvene djelatnosti, kao i stručne i ekonomske interese svojih članova;
12. pruža zaštitu građanima u ostvarivanju prava s obzirom na kvalitet, sadržaj i vrstu farmaceutskih usluga koje im se pružaju;
13. daje mišljenje za rad apoteke, ogranaka i deopa aopteka;
14. vrši i druge poslove saglasno zakonskim propisima i aktima Komore.

IX – ORGANI KOMORE

Članak 27.
Organi Komore su:
1. Skupština;
2. Upravni odbor;
3. Nadzorni odbor;
4. Predsjednik Komore;
5. Arbitraža Komore;
6. Sud Časti;
7. Tužilac Komore.

1.) SKUPŠTINA

Članak 28.
Skupština je najviši organ Komore.
Sastavljena je od svih magistara farmacije – članova Komore.
Svaki član ima jedan glas.

Članak 29.
Skupština Komore obavlja slijedeće poslove:
 donosi Statut Komore;
 donosi Poslovnik o svom radu;
 odlučuje o pitanjima koja se odnose na ekonomski položaj i način finansiranja farmaceutske djelatnosti;
 donosi program rada i finansijski plan;
 odlučuje o izvještaju organa o radu Komore u protekloj godini, te ocjenjuje njihov rad;
 potvrđuje godišnji obračun;
 donosi odluku o visini upisnine, članarine i drugih prihoda;
 donosi odluke o razvoju farmaceutske djelatnosti, kao što su kriteriji za mrežu farmaceutske djelatnosti, kadrovski normativi i zadaci sa područja farmaceutske djelatnosti;
 daje prijedloge i mišljenja na: Pravilnik dobre apotekarske prakse, Pravilnik dobre proizvođačke prakse i Pravilnik dobre laboratorijske prakse, te prati njihovo sprovođenje;
 donosi Kodeks farmaceutske etike i deonotologije;
 imenuje i razrješava Predsjednika Komore;
 imenuje i razrješava članove Upravnog odbora, članove Nadzornog odbora, članove Arbitraže Komore, Tužioca Komore i njegovog zamjenika;
 bira i razrješava predsjednika i članove Suda Časti;
 odlučuje o uključivanju u međunarodne organizacije;
 raspravlja o pitanjima koja se odnose na položaj i status farmaceutskih ustanova, privatnih apoteka, bolničkih apoteka, proizvođača lijekova i prometnika lijekova i medicinskih proizvoda;
 raspravlja i odlučuje o svim drugim pitanjima koja se odnose na snabdijevanje i stavljanje lijekova u promet, kao i obrazovanje farmaceuta u skladu sa zakonskim propisima;

Za provođenje javnih ovlaštenja, Skupština donosi i:
 Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra članova Komore;
 Pravilnik o provođenju i ocjenjivanju obaveznog stručnog usavršavanja;
 Pravilnik o vršenju stručnog nadzora sa savjetovanjem.

Članak 30.
Skupštinu saziva Predsjednik Komore.
Redovna sjednica Skupštine održava se jednom godišnje.
Zahtjev za sazivanje vanredne sjednice Skupšitne, Predsjedniku Komore, mogu podnijeti: Upravni odbor, Tužilac Komore, jedna Kantonalna komora, najmanje jedna trećina (1/3) članova Komore.
Predsjednik Komore mora sazvati vanrednu sjednicu Skupštine, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva iz stavka 3. ovog članka.
Ukoliko se sjednica ne sazove u roku od 30 dana, predlagači mogu sami sazvati vanrednu sjednicu Skupštine.
Sjednicu Skupštine vodi predsjedavajući Skupštine koji se, svaki put, bira iz drugog kantona.
Predsjedavajući skupštine se bira neposrednim glasanjem na samom zasjedanju i isti rukovodi radom Skupštine.
Odluku o mjestu održavanja Skupštine Komore donose zajedno Upravni odbor i Predsjednik Komore.
Članak 31.
Rad Skupštine je regulisan Poslovnikom o radu Skupštine, a naročito: način sazivanja sjednica Skupštine, raspravljanje na sjednici, način odlučivanja i glasanja o prijedlozima odluka i izvještaja organa Komore.

Članak 32.
Poziv i materijali za sjednicu Skupštine članovima Komore se mora uručiti nakasnije sedam (7) dana prije zasjedanja.
U pozivu se mora navesti tačno mjesto, dan i vrijeme održavanja sjednice, te dnevni red iste.

Članak 33.
Skupština može punovažno odlučivati ukoliko sjednici prisustvuje preko 50% članova Skupštine (nadpolovična većina), izuzev za osnivačku Skupštinu gdje je potrebno prisustvo preko 75% delegata osnivačke Skupštine.
Skupština donosi odluke većinom ukupnog broja prisutnih članova.

Članak 34.
Skupština bira članove tijela Komore na period od četiri (4) godine sa mogućnošću ponovnog izbora za još jedan uzastopni mandatni period.
Skupština može, na obrazložen prijedlog Upravnog odbora, bilo kojeg organa Komore kao i Suda Časti, pojedine članove organa Komore razriješiti i prije isteka mandata na koji su birani i odmah izabrati nove članove.
Ako prijevremeno prestane mandat člana tijela Komore, Skupština na prvoj narednoj sjednici bira novog člana.

Članak 35.
Za organe koje bira i imenuje skupština, provodi se predhodni kandidatski postupak.
Kandidatski postupak provodi komisija koju imenuje Upravni odbor.
Kandidatska komisija evidentira kandidate za pojedine organe. Iz reda evidentiranih kandidata, komisija sastavlja listu kandidata za sve funkcije u organima Komore, pri čemu na listi mora biti (najmanje) onoliko kandidata koliko ih se bira. Prilikom sastavljanja liste kandidata, u pravilu, se u obzir uzima kantonalna zastupljenost u organima Komore.
Članak 36.
Izbori kandidata u organe koje bira Skupština, neposredni su i tajni, ukoliko Skupština ne odluči da se glasa javno – izjavama članova.

2.) UPRAVNI ODBOR KOMORE

Članak 37.
Komorom upravlja Upravni odbor koji sprovodi oduke i zaključke Skupštine, odnosno smjernice koje donosi Skupština Komore.
Upravni odbor ima trinaest (13) članova i čine ga predstavnici:
- kanton Sarajevo...................................četiri (4) člana;
- Tuzlanski kanton..................................tri (3) člana;
- Zeničko – Dobojski kanton..................tri (3) člana;
- Unsko – Sanski kanton........................dva (2) člana;
- Goraždanski kanton.............................jedan (1) član.
Odluku o imenovanju članova Upravnog odbora donosi Skupština Komore, a na osnovu prijedloga kantonalnih komora.
Članovi Upravnog odbora, na prvoj konstituirajućoj sjednici, između sebe biraju predsjednika Upravnog odbora.
Članak 38.
Upravni odbor radi i odlučuje na sjednicama.
Sjednice Upravnog odbora saziva i vodi predsjednik Upravnog odbora.
Upravni odbor donosi odluke nadpolovičnom većinom ukupnog broja članova Upravnog odbora.
Mandat članova Upravnog odbora je četiri (4) godine, sa mogućnošću ponovnog izbora.
Članu Upravnog odbora mandat može prestati i prije isteka vremena na koji je imenovan, u slijedećim slučajevima:
- podnošenjem ostavke;
- opozivom;
- prestankom rada u kantonu iz kojeg je delegiran;
- neopravdanim izostankom sa tri sjednice Upravnog odbora u toku jedne kalendarske godine.
Članovi Upravnog odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad.
Visinu naknade iz stavka 6. ovog članka utvrđuje Skupština Komore.

Članak 39.
Upravni odbor Komore sprovodi odluke i zaključke Skupštine komore.
Upravni odbor Komore:
a) Predlaže Skupštini Komore:
- statut Komore i druge opće akte Komore;
- godišnji plan;
- finansijski plan i završni račun Komore;
- kandidata za predsjednika Komore;
- predlaže i priprema sve materijale za Skupštinu Komore;
- mišljenja daje sugestije koje se odnose za standarde i normative u farmaceutskoj djelatnosti;
- donošenje, odnosno izmjene zakona kojima se regulira proizvodnja, promet, odnosno snabdijevanje lijekova;
- kriterije i mjerila za mrežu farmaceutske djelatnosti za područje za koje je osnovana.

b) Odlučuje o:
- imenovanju članova stalnih komisija, a po potrebi i Arbitraže Komore;
- način i postupku izdavanja, oduzimanja, odnosno obnavljanja odobrenja za samostalan rad – licence;
- pitanjima značajnim za farmaceutsku djelatnost;
- minimalnoj, odnosno maksimalnoj marži za formiranje maloprodajnih cijena lijekova bilo po osnovu ugovara sa zavodima zdravstvenog osiguranjaili maloprodajnih cijena iz komercijalnog programa;
- polaznim osnovama za zaključivanje ugovora sa zavodima zdravstvenog osiguranja, odnosno o formiranju cijena farmaceutske usluge u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja;
- vrstama proizvoda koji se mogu prodavati u apotekama;
- imenovanju sekretara Komore.
Pored poslova iz stavaka 1-3 ovog članka, Upravni odbor Komore vrši i druge poslove saglasno aktima Komore, odnosno odlukama Skupštine Komore.

Članak 40.
Upravni odbor dužan je podnijeti izvještaj o svom radu Skupštini Komore najmanje jedanput godišnje, odnosno češće zavisno od zahtjeva i potreba Komore.

3.) PREDSJEDNIK KOMORE

Članak 41.
Predsjednika Komore bira Skupština Komore.
Za tu funkciju može se kandidirati svaki član Komore.
Biranje se vrši neposredno i tajno.
Kandidat mora biti magistar farmacije zaposlen u farmaceutskoj djelatnosti, sa posebnim rezultatima na polju unapređenja i razvoja farmaceutske djelatnosti i organizacijskim sposobnostima.
Predsjednik ne može u isto vrijeme biti i predsjednik Farmaceutskog društva ili zaposlen u ministarstvu zdravstva Federacije BIH, odnosno u kantonalnom ministarstvu zdravstva.
Upravni odbor predlaže kandidata za Predsjednika Komore.
Predsjednik Komore ima pravo na naknadu za svoj rad.
Visinu naknade utvrđuje Skupština Komore.

Članak 42.
Predsjednik Komore:
- predstavlja i zastupa Komoru i rukovodi njenim aktivnostima;
- saziva sjednice Skupštine;
- prisustvuje sjednicima Upravnog odbora, ali bez prava glasa;
- stara se o izvršavanju zaključaka i odluka Skupštine i Upravnog odbora;
- potpisuje akte Komore.

Članak 43.
Predsjednika, u njegovoj odsutnosti, zamjenjuje lice koje između članova Upravnog odbora odredi predsjednik Upravnog odbora.

4.) NADZORNI ODBOR KOMORE

Članak 44.
Nadzorni odbor nadzire materijalno i finansijsko poslovanje Komore i njenih fondova.
Nadzorni odbor broji pet (5) članova.
Članovi Nadzornog odbora između sebe biraju predsjednika.
Članovi Nadzornog odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad.
Visinu naknade iz stavka 4. ovog članka utvrđuje Skupština Komore.

Članak 45.
Nadzorni odbor, najmanje, jednom godišnje izvršava uvid u finansijsko poslovanje i imovinsko stanje Komore i njenih fondova, kao i godišnjeg obračuna, a o utvrđenom stanju podnosi izvještaj Skupštini Komore.

5.) ABITRAŽA KOMORE
Članak 46.
Arbitraža Komore je organ Komore koji odlučuje o odgovornosti za kršenje Kodeksa farmaceutske etike i deontologije i kršenju važećih akata i odluka Komore.
Arbitražu Komore, prema potrebi, imenuje Upravni odbor Komore iz reda članova Komore.

Članak 47.
Upravni odbor Komore odlukom o imenovanju Arbitraže Komore utvrđuje broj članova, vodeći računa o zastupljenosti svih organizacijskih jedinica Komore.
Arbitraža Komore zasjeda u punom sastavu i donosi odluke većinom glasova.

Članak 48.
Postupak arbitraže i mjere koje Arbitraža izriče, uređuju se odlukom Upravnog odbora Komore.

6.) SUD ČASTI

Članak 49.
Sud Časti je nezavisan organ Komore koji odlučuje o povredama dužnosti i
ugleda farmaceutskog zvanja u skladu sa Kodeksom farmaceutske deontologije, Principima farmaceutske etike, Statutom, te akata donijetih na osnovu Statuta.
Sud Časti radi u skladu da Kodeksom farmaceutske deotologije, Principa farmaceutske etike, Statuta i drugih akata i odluka Komore.

Članak 50.
Sud Časti ima sedam (7) članova.
Šest (6) članova imenuje Skupština Komore, a jednog, sedmg, člana imenuje Advokatska komora Federacije BIH iz redova svojih članova.
Članovi Suda Časti imaju pravo na naknadu za svoj rad.
Visinu naknade određuje Upravni odbor posebnom odlukom.

Članak 51.
Predsjednika Suda Časti imenuje Skupština Komore.

Članak 52.
Bliži uslovi rada Suda Časti definirani su Poslovnikom o radu Suda Časti.
Poslovnik iz prethodnog stavaka donosi Upravni odbor Komore, a na prijedlog Suda Časti.

7.) TUŽILAC KOMORE

Članak 53.
Tužilac Komore je organ Komore koji ima prava i dužnosti tražiti pokretanje postupka protiv članova Komore zbog kršenja kodeksa farmaceutske etike i deotologije, Statuta Komore te drugih akata i odluka Komore.
Tužilac Komore ima svog zamjenika.
Tužioca Komore i njegovog zamjenika imenuje Skupština Komore.

X – KOMISIJE

Članak 54.
Komora ima stalne i povremene komisije kao svoja tijela.
Stalne komisije su:
1.) Komisija za farmaceutska pitanja;
2.) Komisija za ekonomska pitanja;
3.) Komisija za edukaciju, validaciju i bodovanje stručnih predavanja (nekadašnja Komisija za obrazovanje – edukaciju).
Predsjednika i članove komisija imenuje Upravni odbor Komore.
Komisije moraju biti sastavljene od predstavnika svih područja farmaceutske djelatnosti.
Broj članova komisija određuje Upravni odbor Komore.
Članovi komisija imaju pravo na naknadu za svoj rad.
Visinu naknade iz stavka 6. ovog članka utvrđuje Upravni odbor Komore.

1.) KOMISIJA ZA FARMACEUTSKA PITANJA

Članak 55.
Komisija za farmaceutska pitanja priprema i predlaže slijedeće:
- stručne upute i smjernice za rad u apotekama, ustanovama, privatnim apotekama, proizvodnji lijekova i prometnicima lijekova i medicinskih proizvoda;
- smjernice komisijama za stručni nadzor sa savjetovanjem, razmatra utvrđena stanja i predlaže mjere Upravnom odboru Komore;
- kadrovske i radne normative;
- mišljenja za proizvode koji su primjereni za prodaju u apotekama;
- mišljenja i saglasnosti o primjerenosti reklamiranja proizvoda koji se prodaju u apotekama.

2.) KOMISIJA ZA EKONOMSKA PITANJA

Članak 56.
Komisija za ekonomska pitanja:
- raspravlja o ekonomskoj problematici farmaceutske djelatnosti u odnosu sa državaom, osnivačima, dobavljačima, finansijerima, korisnicima farmaceutskih usluga i u odnosu sa zaposlenim;
- predlaže oblike i načine rješavanja ekonomskih problema farmceutske djelatnosti.

3.) KOMISIJA ZA EDUKACIJU, VALIDACIJU I BODOVANJE STRUČNIH PREDAVANJA
Članak 57.
Komisija za edukaciju, validaciju i bodovanje prati, priprema i predlaže:
- stručno usavršavanje kadrova u farmaceutskoj djelatnosti;
- obavezno stručno usavršavanje;
- pripravnički staž farmaceuta i farmaceutskih tehničara;
- specijalizacije na području farmaceutske djelatnosti;
- provjere znanja;
- stručne ispite farmceutskih tehničara;
- propise koji determinišu obrazovanje farmaceutskih kadrova.

Članak 58.
Upravni odbor Komore imenuje članove Komisije za sprovođenje stručnog nadzora sa savjetovanjem, Komisije za vršenje provjere znanja, a može imenovati i Komisiju za rješavanje pojedinačnih stručnih pitanja.

XI – FINANSIRANJE KOMORE

Članak 59.
Komora se finansira iz:
- sredstava za učlanjenje, redovne članarine, čiju visinu utvrđuje Skupština Komore;
- poklona i donacija;
- drugih izvora.
Doprinosi članova su upisnina i članarina.
Upisninu član uplaćuje prilikom učlanjenja u Komoru i služi za formiranje trajnih izvora sredstava Komore, a članarinu svake godine za pokriće troškova redovne djelatnosti Komore.
Visinu upisnine i članarine utvrđuje Skupština Komore.
Poslovi koje Komora obavlja kao javna ovlaštenja, finansiraju se iz državnog budžeta u skladu sa godišnjim planom koji Komora svake godine predloži nadležnom ministru zdravstva.
Poslovi koje Komora obavlja kao javna ovlaštenja, finansiraju se na teret korisnika.
Komora se finansira i iz sredstava ostvarenih po osnovu organiziranja stručnih sastanaka, seminara, kongresa i sl.
Članak 60.
Komora svake godine donosi finansijski plan i godišnji obračun.
Za izvršavanje određenih poslova i provođenja određenih zajedničkih poslova i zadataka za koje je zainteresirano više članova ili pojedinih sekcija, mogu se formirati posebni namjenski fondovi utvrđeni općim aktima Komore.

XII – STRUČNA SLUŽBA KOMORE

Članak 61.
Stručne i administrativno-tehničke i druge poslove za Komoru obavlja stručna služba
Komore.
Organizacija i poslovi stručne službe utvrđuju se posebnim općim aktom.

Članak 62.
Komora ima sekretara koji vodi i organizira rad Komore, zastupa Komoru u imovinskim i drugim pravnim pitanjima, donosi akta u upravnom postupku na osnovu odluka organa Komore, odgovoran je za izvršavanje odluka organa Komore i naredbodavac je za provođenje prihvaćenog finansijskog plana.
Sekretara imenuje Upravni odbor Komore, na osnovu konkursa na mandatni period od četiri godine sa mogućnošću reizbora.
Za sekretara Komore imenuje se diplomirani pravnik sa:
- najmanje pet (5) godina radnog iskustva na odgovornim poslovima u struci;
- sa organizacijskim sposobnostima;
- poznavanjem zakonodavstva;
- aktivnim znanjem barem jednog stranog jezika.

XIII – AKTA KOMORE

Članak 63.
Komora donosi slijedeće akte:
- Statut;
- Poslovnik o radu Skupštine;
- Poslovnik o radu Upravnog odbora Komore;
- Poslovnik o radu Nadzornog odbora Komore;
- Poslovnik o radu Suda Časti;
- Poslovnik o radu komisija;
- Kodeks farmaceutske etike i deonotologije;
- Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra članova Komore;
- Pravilnik o praćenju, provođenju i ocjenjivanju pripravničkog staža i specijalizacija;
- Pravilnik o načinu vršenja provjere znanja;
- Pravilnik o provođenju i ocjenjivanju obaveznog stručnog usavršavanja;
- Pravilnik o vršenju stručnog nadzora sa savjetovanjem;
- Pravila dobre apotekarske prakse;
- Pravila dobre proizvođačke prakse;
- Pravila dobre laboratorijske prakse.

Članak 64.
Osnovni akt Komore je Statut.
Sa Statutom moraju biti usaglašeni svi akti Komore.




XIV – ZAŠTITA PRAVA ČLANOVA

Članak 65.
Sve odluke, odnosno rješenja o ostvarivanju prava, obaveza i dužnosti članova obavezno se dostavljaju, u pismenom obliku, članovima s poukom o pravnom lijeku.

Članak 66.
Protiv odluka organa Komore i rješenja predsjednika Komore, izuzev odluka Suda Časti, član Komore ima pravo žalbe Sudu Časti u roku od 15 dana od dana primitka odluke odnosno rješenja.
Podnošenje žalbe ima suspenzivno dejstvo, odnosno zadržava od izvršenja odluke odnosno rješenja do konačne odlike Suda Časti, izuzev žalbe na rješenje o oduzimanju odobrenja za samostalan rad – licence koja ne zadržava izvršenje rješenja.
Odluke po žalbi imaju se donijeti u roku od 30 dana od dana podnošenja žalbe.

XV – JAVNOST RADA

Članak 67.
Rad Komore je javan.
Organi Komore su dužni informirati članstvo o svim pitanjima o kojima se raspravlja ili donose određene odluke, i to putem biltena, publikacija i sl.

XVI – PRESTANAK RADA KOMORE

Članak 68.
Odluku o prestanku rada Komore može donijeti isključivo Skupština Komore.

Članak 69.
U slučaju prestanka rada Komore, njena imovina prelazi u vlasništvo osnivača Komore.

XVII – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 70.
Skupština Komore donosi Statut, kao i njegove izmjene i dopune, te je jedina ovlaštena za autentično tumačenje njegovih odredbi.

Članak 71.
Komora će akte navedene u članku 63. Statuta donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu istog.

Članak 72.
Ovaj Statut stupa na snagu donošenjem, odlukom Skupštine Komore, a primjenjivat će se od momenta registrovanja Komore kod nadležnog suda.


Broj:01-4416\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\'/05
Sarajevo, 16.04.2005. godine




Predsjednik Predsjedavajući Skupštine
Međukantonalne farmaceutske komore Međukantonalne farmaceutske komore

Prim.mr.ph. Mađira Pavlović-Konjičanin s.r. Prim.mr.ph. Mirsad Šabaredžović s.r.



______________________________________________________________________________


Na osnovu članka 40./stavak 2. Statuta Međukanronalne farmaceutske komore, Skupština Međukantonalne farmaceutske komore na svojoj V sjednici, održanoj 16.04.2005. godine donosi

POSLOVNIK O RADU

UPRAVNOG ODBORA
MEĐUKANTONALNE FARMACEUTSKE KOMORE


I – OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Poslovnikom o radu Upravnog odbora Međukantonalne farmaceutske komore (u daljem tekstu: Poslovnik) regulišu se način pripremanja i sazivanja sjednica, rad na sjednicama, postupak donošenja i izvršavanja akata, te druga pitanja bitna za rad Upravnog odbora Međukantonalne farmaceutske komore (u daljem tekstu: Upravni odbor).

Članak 2.
Za pravilnu primjenu odredaba ovog Poslovnika stara se i odgovoran je predsjednik Upravnog odbora (u daljem tekstu: Predsjednik).

Članak 3.
Odredbe ovog Poslovnika obavezne su za sve članove Upravnog odbora.

Članak 4.
U slučaju spriječenosti ili odsutnosti Predsjednika, radom Upravnog odbora rukovodi jedan od članova koga, za tu sjednicu, izabere Upravni odbor.

Članak 5.
Upravni odbor radi isključivo na sjednicama.
Sjednice Upravnog odbora su javne.
Izuzetno, Upravni odbor može odlučiti da se sjednica održi bez prisustva javnosti kada se razmatraju pitanja koja u smislu važećih propisa i općih akata Međukantonalne farmaceutske komore (u daljem tekstu: Komora) predstavljaju tajnu ili kada to nalažu javni interesi.
Predsjednik je dužan, prije raspravljanja o određenom pitanju, upozoriti članove Upravnog odbora i ostala prisutna lica na sjednici da odnosno pitanje predstavlja tajnu, te upozoriti na dužnost čuvanja te tajne.
Članovi Upravnog odbora i ostala prisutna lica na sjednici dužna su da čuvaju tajnu koju saznaju na sjednici.
Članak 6.
Upravni odbor punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje više od polovine ukupnog broja članova, odnosno odluke se donose (običnom) većinom glasova, ako općim propisima i aktima Komore nije drugačije određeno.

Članak 7.
Pored članova Upravnog odbora sjednicama prisustvuju: predsjednik Komore, predsjednici Kantonalnih farmaceutskih komora, sekretar Komore, izvjestioci po pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice, kao i druga lica koja pozove Predsjednik radi davanja mišljenja, odnosno stručnih obrazloženja po pojedinim pitanjima, ali bez prava glasa.
Članak 8.
Upravni odbor izvještaj o svom radu podnosi početkom godine za prethodnu, te na zadnjoj sjednici za čitav mandatni period.

II – KONSTITUISANJE UPRAVNOG ODBORA

Članak 9.
Prvu sjednicu novoizabranog Upravnog odbora saziva, otvara i njome rukovodi najstariji član.
Članak 10.
Na istoj sjednici novoizabrani Upravni odbor može izabrati i svoja stalna ili povremena radna mjesta.
Članak 11.
Predsjednik novoizabranog Upravnog odbora poziva Predsjednika u prethodnom mandatu da upozna novoizabrani Upravni odbor sa radom pretodnika, sa aktuelnim pitanjima u radu istog, te da prema potrebi da određene sugestije i prijedloge za unapređenje rada Upravnog odbora.
Uz poziv za sjednicu novoizabranog Upravnog odbora dostavlja se i pismeni izvještaj o radu prethodnog Upravnog odbora.

III – PRIPREMANJE I SAZIVANJE SJEDNICA

1.) Pripremanje sjednica
2.)
Članak 12.
Prijedlog dnevnog reda i materijala za sjednice Upravnog odbora priprema Stručna služba Komore po nalagu i uputstvima Predsjednika, predsjednika Komore i sekretara Komore.
Prijedlog dnevnog reda, te oblik i sadržinu materijala za sjednice, utvrđuje Predsjednik u dogovoru sa sekretarom Komore.
Članak 13.
Prilikom formulisanja prijedloga dnevnog reda Predsjednik vodi računa o slijedećem:
- da se u dnevni rad uvrštavaju ona pitanja koja spadaju u isključivu nadležnost Upravnog odbora, a ostala pitanja samo ako postoje posebni razlozi da ih razmatra Upravni odbor;
- da dnevni red, prvenstveno, obuhvata ona pitanja koja u vrijeme pripremanja i sazivanja sjednice se postavljaju kao najvažnija i najhitnija u radu Komore;
- da dnevni red ne bude suviše obiman i da je tako formulisan da se materijali po svim tačkama dnevnog reda mogu na istoj sjednici u potpunosti raspraviti.
Kao prva tačka dnevnog reda razmatra se i (ne)usvaja zapisnik sa prethodne sjednice, a kao druga tačka izvještaj o izvršenju akata sa prethodne ili ranijih sjednica.

Članak 14.
Materijali za sjednice Upravnog odbora moraju biti obrazloženi i pripremljeni kratko, jasno i dokumentovano.
Materijali moraju u potpunosti obraditi pitanja koja se razmatraju na sjednici.
Ako se po određenim pitanjima donosi odluka, u materijalima mora biti sadržan u cjelosti i prijedlog odluke sa obrazloženjem kada je ono potrebno.
3.) Sazivanje sjednice

Članak 15.
Sjednice Upravnog odbora saziva Predsjednik.
Članak 16.
Predsjednik je dužan sazvati sjednicu na zahtjev:
1.) predsjednika Komore;
2.) jedne trećine (1/3) članova Upravnog odbora;
3.) tužioca Komore;
4.) Kantonalnih farmaceutskih komora.
U slučaju, da je sjednica sazvana na zahtjev lica iz prethodnog stavka ovog članka, to lice predlaže i dnevni red.
Kada se sjednica saziva po prijedlogu, Predsjednik će uputiti poziv za sjednicu u primjerenom roku, vodeći pri tome računa i o vremenu potrebnom za pripremanje materijala za sjednicu.
Članak 17.
Sjednica se saziva najranije sedam (7) dana prije njenog održavanja.
Sjednica se saziva pismenim putem.

Članak 18.
Izuzetno od stavka 1. prethodnog članka, ako bi za Komoru mogla nastati šteta ili kada treba udovoljiti zakonskom roku ili kada to nalažu posebni naročito opravdani razlozi, Predsjednik može sazvati sjednicu i po hitnom postupku.
U slučaju iz prethodnog stavka ovog člana, materijali se mogu dostaviti i na samoj sjednici, odnosno u naročito hitnim slučajevima dati samo na usmeno obrazloženje.

Članak 19.
Poziv za sjednicu sadrži mjesto i vrijeme održavanja, prijedlog dnevnog reda, kao i eventualna obaviještenja koja mogu korisno poslužiti da se ubrza i olakša rad sjednice.
Uz poziv se obavezno šalju i materijali o koijma će se raspravljati i odlučivati.

Članak 20.
Pozivi sa materijalima za sjednicu obavezno se dostavljaju članovima
Upravnog odbora, predsjedniku Komore, predsjednicima Kantonalnih farmaceutskih komora, sekretaru Komore, izvjestiocima po pojedinim tačkama dnevnog reda, a po potrebi i drugim licima koja su pozvana na sjednicu.

IV – RAD NA SJEDNICAMA

1.) Prava i dužnosti Predsjednika

Članak 21.
Predsjednik otvara, prekida i zaključuje sjednice, rukovodi radom na istima i stara se o održavanju reda na sjednici.
Rukovodeći sjednicama, Predsjednik naročito:
- utvrđuje da li je prisutan potreban broj članova za punovažno raspravljanje i odlučivanje;
- utvrđuje, poimenično, koji članovi nisu prisutni na sjednici, posebno koji su od njih opravdali svoj izostanak, a koji nisu;
- predlaže dnevni red;
- stara se da rad na sjednici teče prema utvrđenom dnevnom redu;
- daje riječ članovima, ako i ostalim prisutnima na sjednici i usmjerava tok rasprave u skladu sa utvrđenim dnevnim redom;
- stara se o pravilnom formulisanju donijetih zaključaka, ako prijedlog zaključka nije dat uz materijal za sjednicu;
- stavlja prijedlog/e na glasanje i utvrđuje rezultate glasanja;
- u opravdanim slučajevima, članovima Upravnog odbora odobrava napuštanje sjednice, vodeći pri tome računa o okolnostima iz alineje 1. ovog članka;
- brine se o radu na sjednici;
- izriče mjere zbog narušavanja reda na sjednici, a za koje je ovlašten ovim Poslovnikom.

2.) Prava i dužnosti članova Upravnog odbora

Članak 22.
Sjednici su dužni prisustvovati svi članovi upravnog odbora, predsjednik Komore i izvjestioci po tačkama dnevnog reda.
U slučaju spriječenosti da prisustvuju sjednici, lica iz prethodnog stava dužna su da o razlozima svoje spriječenosti blagovremeno obavijeste Predsjednika.
O opravdanosti izostanka odlučuje Upravni odbor.
Ako koji član više od tri puta, zaredom, neopravdano izostane sa sjednice ili se, bez odobrenja Predsjednika, udalji prije završetka iste Upravni odbor će tom članu uputiti kritiku, a ako član Upravnog odbora i nakon kritike i dalje izostaje sa sjednice ili se bez odobrenja udaljava sa iste, Upravni odbor će, Skupštini Komore, predložiti njegov opoziv.

Članak 23.
Svaki član Upravnog odbora ima pravo da, na sjednici, predloži izmjene i dopune predloženog dnevnog reda, da raspravlja i daje prijedloge po svim pitanjima koja su na dnevnom redu.
Pravo učešća u donošenju odluka imaju samo članovi Upravnog odbora.

Članak 24.
U toku rasprave po pojednim tačkama dnevnog reda, članovi Upravnog odbora, mogu, podsredstvom Predsjednika, tražiti sva potrebna obaviještenja u vezi sa pitanjima o kojima sa raspravlja, i to kako od izvjestioca, tako i od predsjednika Komore, predsjednika Kantonalnih farmaceutskih komora i sekretara Komore.

Članak 25.
Kada želi govoriti na sjednici, član Upravnog odbora mora prethodno zatražiti riječ.
Prijavljivanje za riječ po pojedinim tačkama dnevnog reda vrši se kod Predsjednika, nakon što isti objavi da se po tim pitanjima otvara rasprava.
Predsjednik daje riječ po redu prijave, a ako netko od prisutnih želi da ukaže na povredu Poslovnika ili dnevnog reda, daje mu se riječ preko reda.

Članak 26.
Prijavljeni učesnik u raspravi treba da govori po tački dnevnog reda po kojoj je rasprava otvorena ili po pitanjima koja su sa tom tačkom u neposrednoj vezi, izbjegavajući u svom izlaganju nepotrebnu opširnost.
Članak 27.
Učesnika u raspravi nema pravo niko da prekida i da mu upada i riječ.
Izuzetno, ako se on u svom izlaganju udalji od pitanja o kojem se raspravlja, ako ulazi u nepotrebnu opširnost, ako vrijeđa prisutna i druga lica ili iznosi društveno neprihvatljive stavove i slično, Predsjednik mu može skrenuti pažnju da se drži tačke o kojoj se raspravlja, da skrati svoje izlaganje, odnosno da ne narušava red na sjednici.


3.) Učešće drugih lica na sjednici

Članak 28.
Lica koja prisustvuju sjednici, a nisu članovi Upravnog odbora, mogu na sjednici iznositi svoja mišljenja i davati prijedloge po određenim pitanjima samo ako im Predsjednik to odobri.
U pogledu učešća ovih lica u radu sjednice shodno se primjenju odredbe ovog Poslovnika koje važe i za članove Upravnog odbora.

4.) Tok rada na sjednici

Članak 29.
Poslije otvaranja sjednice, na zapisnik se utvrđuje, uz unešenje imena i prezimena, koji članovi su prisutni na sjednici, a koji su odsutni te da li je prisutan propisan broj članova za punovažno odlučivanje, odnosno da li je kvorum prisutan za punovažno odlučivanje.
U slučaju kada nije prisutna propisana većina članova Upravnog odbora, sjednica se odlaže.
Poslije utvrđivanja da li postignut kvorum, Predsjednik izvještava koji su članovi opravdali svoj izostanak, a koji to nisu učinili, te poziva Upravni odbor da donese odluku o opravdanosti izostanka. Poslije toga, po potrebi, Predsjednik daje saopštenja koja su od interesa za članove Upravnog odbora.

Članak 30.
U nastavku rada, Predsjednik čite prijedlog dnevnog reda i poziva članove da daju eventalne prijeloge za njegovu izmjenu i dopunu.
Prijedlog za dopunu dnevnog reda može se dati u opravdanim slučajevima i kada određeno pitanje traži hitno rješavanje ili kada pitanje koje se predlaže za razmatranje nije složeno i ne iziskuje posebne pripreme i proučavanje.
Ako član Upravnog odbora stavi prijedog za izmenu ili dopunu dnevnog reda, Predsjednik poziva Upravni odbor da javnim glasanjem odluči da li usvaja predložene izmejene i dopune, a potom proglašava konačno konačno utvrđeni dnevni red.
Ako niko od članova nije stavio primjedbe na prijedlog dnevnog reda, isti se smatra usvojenim.
Članak 31.
Po utvrđivanju dnevnog reda, Predsjednik saopštava da se prelazi na rad po pojedinim tačkama istog.
Članak 32.
Daljnji rad na sjednici teče po pojedinim tačkama dnevnog reda i to, da izvijestilac, po pravilu, po određenoj tački/ma izlaže prvi, pri tome dajući potrebna obrazloženja.

Članak 33.
Poslije izlaganja izvjestioca, Predsjednik otvara raspravu po odnosnoj tački dnevnog reda.
Rasprava traje sve dok prijavljeni učesnici ne završe sa svojim izlaganjima.
Ako Predsjednik smatra da je pojedina tačka dnevnog reda, u toku rasprave, dovoljno jasna te da je pitanje zrelo za donošenje odluke može predložiti da se rasprava po odnosnom pitanju zaključi i da se pristupi glasanju i donošenju odluke.
Ovo pravo ima i svaki član Upravnog odbora.


Članak 34.
Rasprava treba da bude sažeta, konkretna i jasna i da se odnosi samo na pitanje koje je na dnevnom redu i o kojem se raspravlja.
Učesnik u raspravi ima pravo, prije nego počne da raspravlja, da traži (dodatne) podatke koje smatra neophodnim za svoje izlaganje.
Po istom pitanju učesnik u raspravi može raspravljati samo jedanput, ali mu Upravni odbor može dopustiti i ponovnu raspravu ako smatra da će ista doprinijeti boljem sagledavnju i razriješenju odnosnog pitanja.
Predsjednik je dužan da prekine raspravu koja imakarakter ličnog objašnjavanja.

Članak 35.
Kada neki od diskutanata predloži da se odredba, dio općeg ili pojedinačnog akta izmijeni ili dopuni, dužan je da precizno i sažeto formuliše svoj prijedlog.
Kada se na dnevnom redu Upravnog odbora nalazi opći akt, svaki član koji ima primjedbu ili prijedlog na takav akt dužan je da iste sopšti predsjedniku Komore, odnosno Stručnoj službi Komore koja je izradila odnosni akt, po pravilu, najmanje dva (2) dana prije sjednice, kako bi izvjestilac mogao proučiti date prijedloge i primjedbe, te se kvalifikovano o istima izjasniti na sjednici.
Na način iz prethodnog stavka ovog članka postupa se i u slučaju kada se razmatraju pojedinačni akti, s tim što se, po pravilu, primjedba odnosno prijedlog saopštavaju najmanje jedan (1) dan ranije.
Članak 36.
Po završetku rasprave, a prije glasanja, Predsjednik poziva izvjestioca da se izjasni o podnesenim prijedlozima.
Ako u toku rasprave, pored prijedloga izvjestioca, bude i drugih prijedloga o istom pitanju, prvo se glasa o prijedlogu izvjestioca, a zatim o ostalim – radom kako su podneseni. Ako prijedlog izvjestioca bude usvojen o ostalim prijedlozima se ne glasa. U slučaju da bude usvojen neki drugi prijedlog, a ne prijedlog izvjestioca, također, o ostalim prijedlozima se ne glasa.
Ukoliko nijedan prijedlog ne dobije propisanu većinu, Upravni odbor može odlučiti da se glasanje ponavlja dok se ne postigne propisana većinaza jedan prijedlog ili da se odlučivanje o tom pitanju odloži za narednu sjednicu, pri čemu se daju potrebne instrukcije izvjestiocu za ponovnu obradu pitanja čije je rješavanje odloženo.
Na isti način se glasa i o prijedlozima po drugim pitanjima koja se odnose na prijedlog izvjestioca.
Po završenom glasanju o pojedinim prijedlozima, prelazi se na glasanje o prijedlogu izvjestioca u cjelini.
Članak 37.
Odluke Upravnog odbora treba da budu sastavljene tako da se njima tačno, jasno i sažeto izražava šta se utvrđuje, šta treba da se učini, ko treba da izvrši pojedine zadatke, nakoji način i u kojem roku.
Prijedlog odluke daje Predsjednik.
Pri formulisanju prijedloga odluke, Predsjedniku su dužni pružiti pomoć sekretar Komore i zivjestilacpo pitanju kojeg se odluka i donosi.
Predsjednik može predložiti da se iz reda članova Upravnog odbora izabere komisija za izradu (prijedloga) odluke.
Članak 38.
Glasanje može biti javno i tajno.
Javno glasanje vrši se podizanjem ruke i izjašnjavanjem ¨ZA¨ ili ¨PROTIV¨.
U slučaju da je broj glasova ¨ZA¨ s jedne strane, i broj glasova ¨PROTIV¨ s druge strane jednak, glasanje se ponavlja.
Kada ni ponavljanje glasanja ne dovede do većine, rješavanje o odnosnom pitanju odgađa se za narednu sjednicu.
U slučaju iz prethodnog stavaka ovog članka, poimenično, se navode imena i prezimena članova koji su glasali ¨ZA¨ i ¨PROTIV¨, što Predsjednik konstatuje na zapisnik.

Članak 39.
Tajno glasanje vrši se glasačkim listićima koji moraju biti iste veličine i boje.
Tajno glasanje se vrši na taj način što se na glasačkom listiću, na kojem je napisano pitanje o kojem se glasa, a ispod kojeg su riječi ¨ZA¨ i ¨PROTIV¨, zaokružuje jedna od ponuđenih opcija.
Presavijeni glasački listići ubacuju se u glasačku kutiju.
Tajno glasanje provodi i rezultate objavljuje komisija od tri (3) člana, koju Upravni odbor bira nakon donošenja odluke o tajnom glasanju.
Predsjednik po svom položaju je ujedno i predsjednik izabrane komisije za glasanje.

Članak 40.
Upravni odbor može odlučiti da se sjednica prekine zbog toga što bi rad po ostalim tačkama dnevnog reda zahtijevao duže vremena, ili iz drugih razloga kada se u toku sjednice broj prisutnih članova smanji ispod propianog broja za punovažno odlučivanje, zatim ako dođe do težeg narušavanja reda na sjednici, a Presjednik nije u stanju da uspostavi red i drugo.
U slučaju prekida sjednice odrediit će se, po pravilu, odmah i vrijeme kada će se sjednica nastaviti i to saopštiti svim prisutnima.

V – ODRŽAVANJE REDA NA SJEDNICI

Članak 41.
Za vrijeme sjednice, sva prisutna lica dužna su da se pridržavaju propisanog reda i da izvršavaju naloge i uputstva u pogledu rada na sjednici.

Članak 42.
Ukoliko se neko prisutno lice na sjednici ne ponaša u skladu sa propisanim redom, Predsjednik je dužan da to lice upozori na obavezu poštivanja reda, a ako to upozorenje ostane bez uspjeha, odnosnom licu se izriče mjera utvrđena ovim Poslovnikom.

Članak 43.
Zbog narušavanja reda na sjednici, članovima Upravnog odbora i drugim prisutnim licima, se mogu izreći slijedeće mjere:
1.) opomena;
2.) oduzimanje riječi;
3.) isključenje (udaljenje) sa sjednice.
Mjere pod tačkom 1. i 2. iz prethodnog stavka ovog članka izriče Predsjednik, a mjeru pod tačkom 3. izriče Upravni odbor na prijedlog Predsjednika ili drugog člana Upravnog odbora.
Članak 44.
Opomena se izriče za ponašanje kojim se narušava red na sjednici.
Oduzimanje riječi se izriče licu koje u svom izlaganju narušava red na sjednici, vać je takvom licu ranije izrečena mjera opomene.
Izuzetno, od prethodnog stavka ovog članka, ako je izvršena teža povreda reda, Predsjednik može odmah izreći mjeru oduzimanja riječi, bez obzira što prethodno nije izrečena mjera opomene.
Isključenje (udaljenje) sa sjednice iriče se prema licu koje grubo naruši red na sjednici, ili koje nakon izricanja mjere opomene i mjere oduzimanja riječi ponovno narušava red na sjednici.
Sve izrečene mjere zbog narušavanja reda na sjednici unose se na zapisnik.
Lice prema kojem je izrečena mjera isključenja (udaljenja) sa sjednice dužno je da odmah napusti prostoriju u kojoj se sjednica održava.
Ako lice iz prethodnog stavka ovog članka ne napusti odnosnu prostoriju, Predsjednik će prekinuti sjednicu i nastavit će sa radom tek kada izrečena mjera bude izvršena.
Mjera isključenja (udaljenja) sa sjednice odnosi se samo na sjednicu sa koje se lice isključuje (udaljava).

VI – ZAPISNICI NA SJEDNICI

Članak 45.
U toku sjednice vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži naročito:
1.) redni broj sjednice računajući od početka mandatnog perioda Upravnog odbora;
2.) naznačenje da sjednicu održava Upravni odbor;
3.) mjesto i datum održavanja sjednice;
4.) ime i prezime Predsjednika, odnosno njegovog zamjenika kada predsjedava sjednicom i vrijeme otvaranja sjednice;
5.) broj prisutnih, odnosno odsutnih članova Upravnog odbora, uz poimenično navođenje kako prisutnih tako i odsutnih, te naznačenje koji su članovi opravdali svoj izostanak, akoji nisu;
6.) imena i prezimena ostalih lica prisutnih i u kom svojstvu prisustvuju;
7.) konstataciju Predsjednika da li je prisutan kvorum;
8.) predloženi i usvojeni dnevni red;
9.) po pojedinim tačkama dnevnog reda:
- sažet prikaz prijedloga i obrazloženja izvjestioca (u zapisnik se ne unosi sadržina pismenog izvještaja koji se čita na sjednici, kao ni pismenog izvještaja koji je ranije dostavljen članovima, već se takvi podensci prilažu zapisniku kao njegov sastavni dio);
- imena lica koja su učestvovala u raspravi i bitna sadržina njihovih izlaganja, a naročito njihovi prijedlozi, mišljenja i pitanja, zatim izjave koje članovi izričito traže da se unesu u zapisnik;
- precizno formulisane odluke donijete po pojedinim pitanjima sa naznačenjem koliko je članova glasalo ¨ZA¨ i ¨PROTIV¨;
10.) naznačenje vremena kada je sjednica okončana, odnosno prekinuta;
11.) potpis Presjednika i zapisničara.
Na kraju zapisnika stavlja se pečat Komore, kao znak vjerodostojnosti potpisa.
Ako se zapisnik sastoji od više listova, numeriše se svaka stranica, a Predsjednik i zapisničar stvaljaju, na svaku stranicu zapisnika, svoj skraćeni potpis (paraf).
Uz zapisnik se prilažu svi prijedlozi akata, kao i doneseni akti sa eventualnim prilozima.

Članak 46.
Zapisnik sa sjednice mora biti sastavljen, potpisan i ovjeren najkasnije u roku od pet (5) radnih dana po okončanju sjednice.
Zapisnik je dostupan svi članovima Upravnog odbora.

Članak 47.
Zapisnici sa sjednica Upravnog odbora sa svim prilozima po redu održanih sjednica u jednom mandatnom periodu se čuvaju u dosijeu zapisnika.
Dosije zapisnika sa svih sjednica Upravnog odbora čuvaju se na sigurnom mjestu, pod ključem, u Stručnoj službi Komore.
Članak 48.
Akti Upravnog odbora donose se po propisanom postupku, izrađuju u
propisanoj formi, a nakon donošenja umnožavaju i dostavljaju odgovornim osobama na izvršenje, a drugim licima i eksternim organima ako tako odluči Upravni odbor radi informiranja.

VII – ADMINISTRATIVNO-TEHNIČKI POSLOVI UPRAVNOG ODBORA

Članak 49.
Administrativno – tehničke poslove Upravnog odbora obavlja Stručna služba Komore, a po uputstvima Predsjednika.
Članak 50.
Stručna služba Komore naročito vrši slijedeće poslove:
- stara se o tehničkoj pripremi održavanja sjednica, uređuje prostorije i slično;
- stara se o izradi i dostavljanju poziva za sjednicu, kao i umnožavanju i dostavljanju pismenog materijala i dokumentacije članovima Upravnog odbora;
- prekucava zapisnike sjednica Upravnih odbora i stara se: o njihovom potpisivanju, umnožavanju u potrebnom broju primjeraka, dostavljanju članovima Upravnog odbora, te određenim službama i licima;
- sortira zapisnike, njihove priloge, kao i akte Upravnog odbora, te iste odlaže u predviđene dosijee;
- stara se o objavljivanju općih akata, a pojedinačne akte dostavlja organizacionim dijelovima koji trebaju iste da izvrše;
- vodi cjelokupnu administraciju i arhiv upravnog odbora;
- vrši i druge poslove koje odredi Upravni odbor i koji po prirodi posla sadaju u nadležnost upravnog odbora.
-
Članak 51.
Sve akte koje donosi Upravni odbor u svome djelokrugu potpisuje Predsjednik.

VIII – ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 52.
Ovaj poslovnik stupa na snagu danom donošenja.

Predsjednik Upravnog Odbora Predsjedavajući Skupštine Međukantonalne
farmaceutske komore
Mr.ph. Kruškić Višnja s.r. Prim.mr.ph. Mirsad Šabaredžović s.r.

_____________________________________________________________________________



Na osnovu članka 40./stavak 2. Statuta Međukanronalne farmaceutske komore, Skupština Međukantonalne farmaceutske komore na svojoj VI sjednici, održanoj .04.2007. godine donosi

POSLOVNIK O RADU

SKUPŠTINE
MEĐUKANTONALNE FARMACEUTSKE KOMORE

(revidirani i prečišćeni tekst)

I – OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim Poslovnikom uređuje se rad Skupštine Međukantonalne farmaceutske komore (u daljem tekstu: Skupština) kao najvišeg organa Međukantonalne farmaceutske kmore (u daljem tekstu: Komora).

Članak 2.
Za pravilnu primjenu odredaba ovog Poslovnika stara se i odgovoran je Predsjednik Komore i predsjedavajući Skupštine.

Članak 3.
Skupština se sastaje u skladu sa Statutom Komore i Poslovnikom o radu Skupštine Komore (u daljem tekstu: Poslovnik).
Rad Skupštine je javan.

Članak 4.
Skupštinu u pravilu saziva Predsjednik Komore.
Zahtjev za sazivanje Skupštine može podnijeti:
• Upravni odbor Komore;
• Tužilac Komore;
• Kantonalna farmaceutska komora;
• Najmanje 1/3 (jedna trećina) članova Komore.
Predsjednik mora sazvati Skupštinu najkasnije u roku od 30 dana po prijemu zahtjeva.
Nakon proteka perioda od 30 dana, Skupštinu mogu sazvati sami predlagači.
Odluku o mjestu i datumu održavanja Skupštine donose zajedno Upravni odbor i Predsjednik Komore.
Skupština se sastaje po potrebi, a njamanje jednom godišnje.

Članak 5.
Na svakoj sjednici Skupštine vodi se evidencija prisutnih članova.
Ako član privremeno napusti sjednicu, dužan je o tome obavijestiti predsjedavajućeg.
Skupština može punovažno odlučivati ukoliko sjednici prisustvuje preko 50% članova Komore.
Skupština donosi odluke dvotrećinskom većinom od ukupnog broja prisutnih članova.

Članak 6.
Sjednicu Skupštine vodi predsjedavajući Skupštine, koji se bira svaki put iz drugog kantona.
Predsjedavajući Skupštine se bira neposrednim glasanjem, na samoj sjednici, između članova Radnog predsjedništva, i isti rukovodi radom Skupštine.
Radno predsjedništvo Skupštine čine: predsjednik Komore, predsjednik Upravnog odbora Komore i predsjednici Kantonalnih farmaceutskih komora.

Članak 7.
Poziv sa prijedlogom dnevnog reda i materijalom mora biti uručen delegatima najkasnije sedam dana prije sjednice, a u skladu sa člankom......... Statuta Komore.
U iznimnim slučajevima pojedini materijali mogu biti uručeni i 10 (deset) dana prije zakazane sjednice.
U opravdanim slučajevima hitne informacije i materijali mogu biti uručeni članovima i pred samu sjednicu Skupštine.
U pozivu mora se navesti mjesto, dan i sat, te dnevni red sjednice.

Članak 8.
Skupština bira članove tijela Komore na period od 04 (četiri) godinesa mogućnošću uzastopnog reizbora.
Skupština može na obrazložen prijedlog Upravnog odbora Komore, bilo kojeg organa Komore kao i Suda Časti, pojedine članove organa Komore razriješitit i prije isteka mandata na koji su izabrani i odmah izabrati nove članove.

Članak 9.
Skupština usvaja akte Komore, u pravilu, u tri stupnja:
1. Upravni odbor Komore priprema nacrt dokumenta kojeg Skupština, nakon provedene rasprave, ukoliko isti prihvati proslijeđuje na daljnju raspravu u Kantonalnim farmaceutskim komorama, te određuje krajnji rok predaje pismenih primjedbi.
2. Na osnovu dostavljenih primjedbi, Upravni odbor Komore vrši dopunu nacrta dokumenta i priprema revidirani prijedlog dokumenta kojeg Skupština, nakon provedene rasprave na svojoj sjednici, ili prihvata ili podnosiocu na dopunu uz utvrđivanje krajnjeg roka predaje pismenih manadmana.
3. Na osnovu dostavljenih amandmana, Upravni odbor Komore priprema konačan, prečišćeni tekst prijedloga dokumenta sa predloženim izmjenama i dostavlja isti Skupštini na usvajanje.
Kada Skupština ocijeni da postoji realan razlog, može odlučiti da se neki dokument donese po skraćenoj ili hitnoj proceduri koja podrazumijeva da se već nakon provedene prve rasprave na sjednici nacrt dokumenta može promijeniti u prijedlog i usvojiti.

Članak 10.
Za svaku sjednicu Skupštine određuje se zapisničar i dva ovjerivača koji su odgovorni za izradu i tačnost zapisnika.
Zapisničar vodi i spisak diskutanata, te prati glasanje i broji glasove.
Najkasnije u roku od 14 (četrnaest) dana po okončanju sjednice, zapsisnik se dostavlja svim članovima Skupštine.
Ako u roku od 14 dana po prijemu zapisnika, članovi Skupštine ne dostave svoje pismene primjedbe, smatra se da je zapisnik usvojen.
Ako su primjedbe takve prirode da njihovo unošenje u zapisnik upitno, prepravljeni se zapsinik usvaja i potvrđuje na slijedećoj sjednici Skupštine.



II – POSEBNI OBLICI SKUPŠTINSKOG RADA

Članak 11.
Kada okolnosti i interesi farmaceutske struke zahtijevaju brzo oblikovanje i prihvatanje potrebnih stavova odnosno odluka najvišeg organa Komore, može se zakazati vanredna sjednica Skupštine.
Vanrednu sjednicu Skupštine zakazuje:
• predsjednik Komore,
• Tužilac Komore,
• Upravni odbor Komore,
• Kantonalna farmaceutska komora,
• najmanje 1/3 (jedna trećina) članova Komore.
Vanredna Skupština ima samo jednu tačku dnevnog reda o kojoj članovi moraju biti obaviješeni najmanje 24 sata prije početka sjednice.

Članak 12.
Skupština može odlučivanje o pojedinim pitanjima prepustiti referendumu kod čega treba jasno odrediti referendumsko pitanje, tako da su moguća sama dva suprotna odgovora.
Skupština može odrediti i oblik referendumskog opredjeljivanja, koji može biti u pismenoj formi ili u formi glasanja, pri čemu rok za odgovore ne smije biti kraći od 10 (deset) dana po slanju referendumskog pitanja.
Referendum je uspio ako je u istom sudjelovalo odnosno ako je na upućeni upitnik odgovorilo više od polovine članova Komore.

III – IZBORI I RAZRJEŠENJA

Članak 13.
Izbore za organe Komore čije članove bira Skupština raspisuje predsjedavajući Skupštine najmanje 06 (šest) mjeseci prije isteka određenog četverogodišnjeg mandata navedenih članova.
Predsjedavajući Skupštine konkursom određuje okvirna uputstva i datum izbora, koji mora biti najmanje mjesec dana od dana raspisivanja izbora.
Mjesec dana nakon raspisivanja izbora, Upravni odbor Komore dužan je da formira Komisiju za izbore i da obavijesti sve Kantonalne farmaceutske komore o broju njihovog članstva i broju članskih mjesta u Skupštini.

Članak 14.
Dva mjeseca prije izbora, Upravni odbor Komore objavljuje konačan spisak Kantonalnih farmaceutskih komora i raspored članskih mjesta.
Najkasnije do isteka jednog mjeseca prije izbora, dosadašnji predsjednik Kantonalne farmaceutske komore ima obavezu da sazove Skupštinu Kantonalne farmaceutske komore, na kojoj se donosi odluka o prijedlozima članova za navedena tijela Komore, ispred Kantonalne farmaceutske komore, te ujedno i prijedlog za predsjednika Komore.
Za člana se može kandidovati svaki član Kantonalne farmaceutske komore ako njegovu/njenu kandidaturu podrži najmanje 10 (deset) članova Kantonalne farmaceutske komore.
Član Izborne komisije se ne može kandidovati za člana iz iste Kantonalne farmaceutske komore.
Zapisnik Skupštine Kantonalne farmaceutske komore, sa podacima iz prethodnog stavka ovog članka, sa pismenim saglasnostima članova i potvrđenim spiskom glasača se, po okončanoj sjednici, dostavlja Upravnom od