Sud Časti

MEĐUKANTONALNA FARMACEUTSKA KOMORA
Topal Osman Paše 18 A Tel./Fax: + 387 33 710 685
71 000 sarajevo Tel./Fax: + 387 33 710 686

Na osnovu članka 52. Statuta Međukantonalne farmaceutske komore, a na prijedlog Suda Časti, Upravni odbor Međukantonalne farmaceutske komore na XIX sjednici održanoj 11.03.2004. godine donosi

P O S L O V N I K
O RADU SUDA ČASTI

I – OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim Poslovnikom se uređuje rad Suda Časti (u daljem tekstu: Sud) kao nezavisnog organa Međukantonalne farmaceutske komore BIH (u daljem tekstu: Komora).

Članak 2.
Sud je nezavisan organ Komore koji odlučuje o povredama dužnosti i ugleda farmaceutskog zvanja u skladu sa Kodeksom farmaceutske etike i deontologije, Statutom Komore, te akata donijetih na osnovu Statuta.
Sud radi u skladu sa Poslovnikom, kodeksom farmaceutske etike i deontologije, principima farmaceutske etike, Statutom, drugim aktima i odlukama Komore.

Članak 3.
Za pravilnu primjenu odredaba ovog Poslovnika stara se i odgovoran je Predsjednik Suda (u daljem tekstu: Predsjednik).
Članak 4.
Odredbe ovog Poslovnika obavezne su za sve članove Suda, koji učestvuju u njegovom radu.

Članak 5.
Sud ima sedam (7) članova.
Šest (6) članova imenuje Skupština Komore iz redova svojih članova.
Jednog (1) člana imenuje Advokatska komora Federacije BIH iz redova svojih članova.
U slučaju spriječenosti ili odsutnosti Predsjednika, radom Suda rukovodi jedan od članova koga izabere Sud.

Članak 6.
Predsjednika Suda imenuje Skupština Komore.

Članak 7.
Rad Suda je isključivo na sjednicama.
Sjednice su javne.
Izuzetno, Sud može donijeti odluku da rad Suda bude bez prisustva javnosti, ako to nalažu javni interesi u pogledu pitanja koja se razmatraju ili se radi o tajni u smislu važećih propisa.
Predsjednik je dužan, prije raspravljanja o određenom pitanju, upozoriti članove Suda i ostala prisutna lica na sjednici da odnosno pitanje predstavlja tajnu, i upozoriti na dužnost čuvanja iste.
Članovi Suda i ostala lica koja prisustvuju na sjednici dužna su da čuvaju tajnu koju saznaju na sjednici.
Članak 8.
Sud punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje više od polovine ukupnog broja članova, a odluke se donose većinom glasova prisutnih članova.

Članak 9.
Pored članova Suda, sjednicama mogu da prisustvuju predsjednik Komore, predsjednici Kantonalnih
farmaceutskih komora, sekretar Komore i druga lica koja pozove Predsjednik radi davanja mišljenja, odnosno stručnih obrazloženja po pojedinim pitanjima, ali bez prava glasa.

Članak 10.
Sud podnosi izvještaj o svom radu početkom kalendarske godine za prethodnu, te na zadnjoj sjednici za čitav mandatni period.

II - PRIPREMANJE I SAZIVANJE SJEDNICA

1. Pripremanje sjednica

Članak 11.
Prilikom sastavljanja prijedloga dnevnog reda, Predsjednik vodi računa:
- da se u dnevni red uvrste ona pitanja koja spadaju u isključivu nadležnost Suda, a ostala pitanja ako postoje posebni razlozi da ih razmatra Sud;
- da dnevni red obuhvata, prvenstveno, ona pitanja koja se u vrijeme pripremanja i sazivanja sjednice postavljaju kao najvažnija i najhitnija u radu Suda;
- da dnevni rad ne bude suviše obiman i da je sastavljen na način da se materija po svim tačkam dnevnog reda može na istoj sjednici u potpunosti raspraviti;
Kao prva tačka dnevnog reda, razmatra se i usvaja zapisnik sa prethodne sjednice, a kao druga tačka izvještaj o izvršenju akata sa prethodnih sjednica.

Članak 12.
Materijali za sjednice Suda moraju biti obrazloženi, potpuni i pripremljeni jasno i dokumentovano.
Materijali moraju u potpunosti obraditi pitanja koja se razmatraju na sjednici.
Odluka donesena u pogledu materijala mora biti sadržana u istim i u potpunosti obrazložena.

2. Sazivanje sjednica

Članak 13.
Sjednice Suda saziva Predsjednik.

Članak 14.
Predsjednik je dužan sazvati sjednicu na zahtjev:
- Tužioca komore;
- 1/3 članova Suda;
- Predsjednika Upravnog odbora Komore;
- Predsjednika Komore;
- Predsjednika Kantonalne/nih Komore/a;
- člana Komore koji je za razriješenje samog predmeta prošao sve instance u Kantonalnoj komori i Komori.
Kada se sjednica saziva po prijedlogu, Predsjednik će uputiti poziv za sjednicu u primjerenom roku, vodeći pri tome računa i o vremenu potrebnom za izradu i pripremu materijala za sjednicu.

Članak 15.
Sjednica se saziva najkasnije 15 dana, a najranije 30 dana, prije njenog održavanja.
Sjednica se saziva pismenim putem.
Članak 16.
Izuzetno od stavka 1. prethodnog članka, ako bi za Komoru mogla nastati
šteta ili kad treba udovoljiti zakonskom roku ili kod to nalažu posebni, naročito, opravdani razlozi, Predsjednik može sazvati sjednicu i po hitnom postupku.
U slučaju iz prethodnog stavka, materijali se mogu dostaviti i na samoj sjednici, odnosno u posebice hitnim slučajevima dati samo na usmeno obrazloženje.


Članak 17.
Poziv sa prijedlogom dnevnog reda sadrži mjesto i vrijeme održavanja sjednice, kao i eventualna objašnjenja koja mogu korisno poslužiti da se ubrza i olakša rad sjednice.
Uz poziv se obavezno šalju i materijali o kojima će raspravljati i odlučivati Sud.

Članak 18.
Pozivi sa materijalima za sjednicu se obavezno dostavljaju svim članovima Suda.

III – RAD NA SJEDNICAMA

1. Prava i dužnosti Predsjednika

Članak 19.
Predsjednik otvara, prekida i zaključuje sjednicu, rukovodi radom na sjednici i stara se o održavanju reda na sjednici.
Rukovodeći sjednicama Predsjednik naročito:
- utvrđuje da li je prisutan potreban broj članova za punovažno raspravljanje i odlučivanje;
- utvrđuje, poimenice, koji članovi nisu prisutni sjednici, posebice, koji su opravdali ili nisu svoj izostanak;
- predlaže dnevni red;
- stara se da rad na sjednici teče po utvrđenom dnevnom redu;
- stavlja prijedlog na glasanje i utvrđuje rezultat glasanja;
- u opravdanim slučajevima odobrava napuštanje sjednice članovima, vodeći pri tome računa o okolnostima iz stavka 2./alineja 1. ovoga članka;
- izriče mjere zbog narušavanja reda na sjednicama, za koje je ovlašten ovim Poslovnikom.

2. Prava i dužnosti članova Suda

Članak 20.
Sjednici su dužni prisustvovati svi članovi Suda, te lica koja na sjednicu pozove Predsjednik Suda.
U slučaju spriječenosti da prisustvuju sjednici, lica iz prethodnog stavka su dužna da o razlozima svoje spriječenosti blagovremeno obavijeste Predsjednika.
O opravdanosti izostanka odlučuje Sud.
Ako neki od članova više od tri (3) puta neopravdano izostane sa sjednice ili se sa iste udalji bez odobrenja Predsjednika, ili se udalji prije završetka sjednice, Sud će takvom članu uputiti kritiku, a ako član i nakon kritike nastavi izostajati, odnosno bez odobrenja se udalji sa sjednice, Sud će predložiti njegov opoziv.
Članak 21.
Svaki član Suda ima pravo, da na sjednici predloži izmjene i dopune predloženog dnevnod reda i da raspavlja i daje prijedloge po svim pitanjima koja su na dnevnom redu.
Svi članovi Suda imaju jednaka prava i dužnosti u pogledu cjelokupnog rada Suda.
Pravo učeća u donošenju odluke imaju samo članovi Suda.

Članak 22.
U toku rasprave po pojedinim tačkama dnevnog reda, članovi Suda mogu, podsredstvom Predsjednika, tražiti sva potreba objašnjenja u vezi sa pitanjima koja se raspravljaju, i to kako od drugih lica koja prisustvuju sjednici, tako i od predsjednika komore, predsjednika kantonalne komore, sekretara Komore.
Članak 23.
Član Suda, kada na sjednici želi da govori, mora prethodno zatražiti riječ od Predsjednika.
Prijavljivanje za riječ po pojedinim tačkama dnevnog reda vrši se kod Predsjednika koji objavi da se po njima otvara rasprava.
Predsjednik daje riječ po redu prijave, a ako koji član ili drugo lice želi da ukaže na povredu Poslovnika ili dnevnog reda, daje mu se riječ preko reda.

Članak 24.
Prijavljeni učesnik u raspravi treba da govori po tački reda po kojoj je rasprava otvorena ili po pitanjima koja su sa njom u neposrednoj vezi, izbjegavajući u izlaganju nepotrebnu opširnost.

Članak 25.
Učesnika u raspravi nema pravo nitko da prekida i da mu upada u riječ.
Izuzetno, ako se on/ona u svom izlaganju udalji od pitanja o kojem se raspravlja, ako ulazi u nepotrebnu opširnost ili ako vrijeđa prisutna i druga lica ili iznosi društveno neprihvatljive stavove, Predsjednik mu može skrenuti pažnju da se drži tačke dnevnog reda, da skrati svoje izlaganje, odnosno da ne narušava red na sjednici.

3. Učešće drugih lica na sjednici

Članak 26.
Lica koja prisustvuju sjednici (sukladno članku 9.), a nisu članovi Suda, mogu na sjednici iznositi svoja mišljenja i davati prijedloge po određenim pitanjima samo ako im Predsjednik to odobri.
4. Tok rada na sjednici

Članak 27.
Nakon otvaranja sjednice, na zapisnik se utvrđuje, uz unošenje imena i prezimena, koji članovi su prisutni na sjednici, a koji odsutni, te da li je prisutan dovoljan broj članova za punovažno raspravljanje i odlučivanje (sukladno članku 8. Poslovnika).
U slučaju kada nije prisutna propisana većina članova Suda, odnosno kvorum, sjednica se odlaže.
Nakon utvrđivanja da je prisutna propisana većina, odnosno kvorum, za punovažno odlučivanje, Predsjednik izvještava koji su članovi opravdali svoj izostanak, a koji to nisu učinili, te poziva Sud da donese odluku o opravdanosti tih izostanaka. Predsjednik može da da saopštenja koja su od interesa za članove Suda.
Članak 28.
U nastavku rada Predsjednik čita prijedlog dnevnog reda i poziva članove da daju eventualne prijedloge za njegovu izmjenu i dopunu.
Prijedlog za dopunu reda se može dati u opravdanim slučajevima i kada određeno pitanje zahtijeva hitno rješavanje ili kada pitanje koje se predlaže za razmatranje nije složeno i ne iziskuje posebne pripreme i izučavanje.
Ako član Suda stavi prijedlog za izmjenu ili dopunu dnevnog reda, Predsjednik poziva Suda da javnim glasanjem odluči da li usvaja predložene izmene i dopune, a potom proglašava konačno utvrđene tačke dnevnog reda.
Ako nitko od članova nije stavio primjedbe na prijedlog dnevnog reda, dnevni red se smatra usvojenim.
Članak 29.
Po utvrđenju dnevnog reda, Predsjednik saopćava da se prelazi na rad po pojednim tačkama dnevnog reda.
Članak 30.
Daljnji rad na sjednici teče po pojedinim tačkama dnevnog reda, uz prvenstveno izlaganje predmeta od strane Predsjednika i davanje, eventualno, potrebnih objašnjenja.

Članak 31.
Nakon izlaganja predmeta, Predsjednik otvara raspravu po odnosnoj tački dnevnog reda.
Rasprava traje dok svi učesnici ne završe sa svojim izlaganjima, ukoliko su se javili za riječ.
Ako Predsjednik smatra da pojedina tačka dnevnog reda u toku rasprave je dovoljno obrazložena i raspravljana, te da je pitanje zrelo za donošenje odluke, može predložiti da se rasprava po odnosnom pitanju zaključi i da se pristupi donošenju odluke.
Ovo ima pravo i svaki član Suda.
Članak 32.
Rasprava treba da bude sažeta, konkretna, jasna i da se odnosi samo na pitanje koje je na dnevnom redu i o kojem se raspravlja.
Učesnik u raspravi ima pravo, prije nego počne da raspravlja, da traži podatke koje smatra neophodinim za svoje izlaganje.
Po istom pitanju, učesnik u raspravi može raspravljati samo jednom, ali mu Sud može dozvoliti i ponovnu raspravu ako smatra da će ona doprinijeti boljem razjašnjenju i sagledavanju tog pitanja.
Predsjednik je dužan da prekine svaku raspravu koja ima karakter ličnog objašnjavanja.

Članak 33.
Kada neki od članova predloži izmjenu ili dopunu pojedinačnog akta Suda, odluke, zapisnika, dužan je da precizno i sažeto formuliše svoj prijedlog.

Članak 34.
Po završetku rasprave, prelazi se na postupak glasanja, odnosno donošenja odluke.

Članak 35.
Prijedlog odluke daju (prisutni) članovi Suda.
Pri formulisanju prijedloga odluke sudjeluju svi (prisutni) članovi Suda. Odluke Suda treba da budu sastavljene tako da se njima tačno, jasno i sažeto izražava šta se utvrđuje, šta treba da se učini, tko treba da izvrši određene radnje, na koji način i u kojem roku.

Članak 36.
Javno glasanje se vrši podizanjem ruke, i izjašnjavanjem ¨ZA¨ i ¨PROTIV¨.
U slučaju da je broj glasova ¨ZA¨ sa jedne strane i broj glasova ¨PROTIV¨ s druge strane jednak, glasanje se ponavlja.
Kada ni ponavljanje glasanja ne dovede do većine, odlučujući je glas Predsjednika.
U zapisnik se poimenično unose članovi koji su bili ¨ZA¨, odnosno ¨PROTIV¨.

Članak 37.
Sud može odlučiti da se sjednica prekine zbog toga što bi rad po preostalim tačkama dnevnog reda zahtijevao duže vremena ili iz drugih, opravdanih, razloga – kada se u toku sjednice broj prisutnih članova smanji ispod propisanog broja za punovažno odlučivanje, ako dođe do težeg narušavanja reda na sjednici, a Predsjednik nije u mogućnosti uspostaviti ponovni red i sl.
U slučaju prekida sjednice odredit će se, po pravilu, odmah vrijeme kada će se sjednica nastaviti, i to će se priopćiti svim prisutnima.
Članak 38.
Protiv odluke Suda dopuštena je žalba Skupštini Komore.
Odluka donesena po ovoj žalbi je konačna.

5. Izricanje sankcija

Članak 39.
Sukladno svom djelokrugu, a nakon sprovedenog postupka, odnosno okončane rasprave, Sud svojoj odlukom može:
- izreći pismenu opomenu;
- izreći ukor;
- izreći strogi ukor;
- privremeno oduzeti licencu;
- trajno oduzeti licencu;
- odlučiti o prestanku članstva u Komori određenog magistra farmacije.
Sankcije pod alinejama: 4., 5., i 6. Sud izriče u slučajevima navedenim u člancima 19. i 20. statuta Komore, kao i u slučaju izričito grubog narušavanja ugleda Komore.





IV – ODRŽAVANJE REDA NA SJEDNICI

Članak 40.
Za vrijeme sjednice sva prisutna lica dužna su da se pridržavaju propisanog reda i da izvršavaju naloge i uputstva u pogledu rada na sjednici.

Članak 41.
Ukoliko se neko prisutno lice na sjednici ne ponaša u skladu sa propisanim
redom, Predsjednik je dužan da ga upozori na obavezu poštivanja reda, a ako to upozorenje ostane bez uspjeha, prekršitelju se izriče mjera utvrđena ovim Poslovnikom.

Članak 42.
Zbog povrede reda na sjednici, članovima Suda i drugim prisutnim licima, mogu se izreći slijedće mjere:
- opomena;
- oduzimanje riječi;
- isključenje (udaljenje) sa sjednice.
Mjere iz alineje 1. i 2. iz prethodnog stava izriče Predsjednik, a mjeru iz alineje 3. prethodnog stava izriče Sud na prijedlog Predsjednika ili drugog člana Suda.

Članak 43.
Opomena se izriče za ponašanje kojim se narušava red na sjednici.
Oduzimanje riječi izriče se licu koje u svom izlaganju narušava red na sjednici, a već mu je bila izrečena mjera iz stavka 1. ovog članka.
Izuzetno od prethodnog stavka, ako je izvršena teža povreda reda, Predsjednik može odmah izreći mjeru oduzimanja riječi, bez obzira što prethodno nije izrečena mjere iz stavka 1. ovog članka.
Isključenje sa sjednice izriče se prema licu koje grubo naruši red na sjednici ili koje nakon izricanja mjere iz stavka 1. odnosno iz stavka 2. ovog članka ponovno narušava red na sjednici.
Sve izrečene mjere zbog narušavanja reda na sjednici unose se u zapisnik.
Lice prema kojem je izrečena mjera iz stavka 3. ovog članka dužno je da odmah napusti prostoriju u kojoj se održava sjednica.
Ako lice iz prethodnog stavka ne napusti prostoriju u kojoj se održava sjednica, Predsjednik će prekinuti sjednicu i nastaviti tek kada izrečena mjera bude izvršena.
Mjera iz stavka 3. odonosi se samo na sjednicu na kojoj je izrečena.

V – ZAPISNICI NA SJEDNICI

Članak 44.
U toku sjednice vodi se zapisnik.
Zapisnik naročito sadrži:
1. redni broj sjednice, računajući od početka mandatnog perioda Suda;
2. naznačenje da sjednicu održava Sud;
3. mjesto i datum održavanja sjednice;
4. ime i prezime Predsjednika, odnosno njegovog zamjenika – kad predsjedava sjednicom i vrijeme otvaranja sjednice;
5. broj prisutnih i odsutnih članova Suda i njihovo poimenično navođenje, uz posebnu naznaku onih koji su svoj izostanak opravdali;
6. imena i prezimena ostalih lica koja prisustvuju sjednici i u kojem svojstvu prisustvuju;
7. konstataciju Predsjednika da li sjednici prisustvuje potreban broj članova za punovažno odlučivanje, odnosno da li Sud ima kvorum na samoj sjednici;
8. predloženi i usvojeni dnevni red;
9. po pojedinim tačkam dnevnog reda:
- sažet prikaz predmeta sjednice (u zapisnik se ne unosi sadržina predmeta koji se čita na sjednici, nego se kompletna dokumentacija priključuje zapisniku kao njegov sastavni dio);
- imena lica koja su učestvovala u raspravi i bitna sadržina njihovih izlaganja, a posebice njihovi prijedlozi, mišljenja, sugestije, pitanja, zatim izjave koje članovi izričito traže da se unesu u zapisnik;
- precizno formulirane odluke donijete po pojedinim pitanjima, sa naznačenjem koliko je članova glasalo ¨ZA¨, odnosno ¨PROTIV¨;
10. Naznačenje vremena dana kada je sjednica zaključena, odnosno prekinuta;
11. potpis Predsjednika i zapisničara.
Na kraju zapisnika se stavlja pečat Komore kao znak vjerodostojnosti potpisa.
Ako se zapisnik sastoji od više listova, označava se broj svake stranice, a predsjednik i zapisničar stavljaju na svaku stranicu zapisnika svoj skraćeni potpis (paraf).
Uz zapisnik se prilažu svi prijedlozi akata, kao i doneseni akti sa eventualnim prilozima.

Članak 45.
Zapisnik sa sjednice mora biti sastavljen, potpisan i ovjeren, po pravilu, najkasnije u roku od pet (5) radnih dana po zaključenju sjednice.
Zapisnik je dostupan svim članovima Suda.

Članak 46.
Zapisnici sa sjednice Suda sa svim prilozima, arhiviraju se u dosije po redu održanih sjednica u jednom mandatnom periodu.
Dosije zapisnika sa sjednice Suda kao i dosije zapisnika sa ranijih sjednica Suda čuvaju se na sigurnom mjestu pod ključem, u Stručnoj službi Komore.

Članak 47.
Akti Suda donose se po propisanom postupku, izrađuju u propisanoj formi, te nakon donošenja umnožavaju i dostavljaju odgovornim licima/službama za izvršenje, a drugim licima i eksternim organima ako tako odluči Sud – u svrhu informiranja istih.

VI – ADMINISTRATIVNO-TEHNIČKI POSLOVI SUDA

Članak 48.
Administrativno-tehničke poslove Suda obavlja Stručna služba Komore, po uputstvima Predsjednika.

Članak 49.
Stručna služba Komore, iz prethodnog članka, vrši slijedeće poslove:
- stara se o tehničkoj pripremi za održavanje sjednica, uređuje prostor i sl.;
- stara se o izradi i dostavljanju poziva na sjednicu, kao i umnožavanju i dostavljanju pismenog materijala i dokumentacije za članove Suda;
- prekucava zapisnike sjednica Suda i stara se o njihovom potpisivanju, umnožavanju u potrebnom broju primjeraka, te dostavljanju istih članovima Suda, te određenim službama i licima;
- sređuje zapisnike, njihove priloge i akte Suda i arhivira ih u odgovarajuće dosijee;
- stara se o objavljivanju općih akata, a pojedinačne akte dostavlja organizacionim dijelovima koji ih trebaju izvršiti;
- vodi administraciju i arhiv Suda;
- vrši i druge poslove koje joj odredi Sud, a koji, po prirodi, spadaju u njegovu nadležnost.

Članak 50.
Sve akte koje donosi Sud, u svom djelokrugu, potpisuje Predsjednik.






VII – ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51.
Tumačenje odredaba ovog Poslovnika daje Upravni odbor Komore.

Članak 52.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja.



Predsjednik
Upravnog odbora Komore

Mr.ph. Višnja Kruškić s.r.